Hrvatski Andersen*
Znate li da se u 2024. godini obilježavala 150. obljetnica rođenja jedne od najznačajnijih hrvatskih spisateljica za djecu, Ivane Brlić-Mažuranić? Književnica, unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića, pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, a bavila se i prevodilačkim i redaktorskim radom.
Godine 1913. objavila je prvi hrvatski dječji roman, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a najveći uspjeh postigla je nekoliko godina kasnije Pričama iz davnine (1916.), koje su 1924. godine prevedene na engleski jezik i tiskane pod naslovom Croatian Tales of Long Ago by Iv. Berlić Mažuranić i s ilustracijama slikara Vladimira Kirina. Ivanine su Priče za njezina života prevedene na sedam europskih jezika, a zbog načina pripovijedanja često ju nazivaju i „hrvatskim Andersenom“.
Bila je dvaput predložena za Nobelovu nagradu za književnost, a 1937. postala je prvom ženom izabranom za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) u Zagrebu. Tragično je preminula 1938. u sanatoriju u Zagrebu.
*Daily Dispatch, 1924.
Znate li da se u 2024. godini obilježavala 150. obljetnica rođenja jedne od najznačajnijih hrvatskih spisateljica za djecu, Ivane Brlić-Mažuranić? Književnica, unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića, pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, a bavila se i prevodilačkim i redaktorskim radom.
Godine 1913. objavila je prvi hrvatski dječji roman, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a najveći uspjeh postigla je nekoliko godina kasnije Pričama iz davnine (1916.), koje su 1924. godine prevedene na engleski jezik i tiskane pod naslovom Croatian Tales of Long Ago by Iv. Berlić Mažuranić i s ilustracijama slikara Vladimira Kirina. Ivanine su Priče za njezina života prevedene na sedam europskih jezika, a zbog načina pripovijedanja često ju nazivaju i „hrvatskim Andersenom“.
Bila je dvaput predložena za Nobelovu nagradu za književnost, a 1937. postala je prvom ženom izabranom za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) u Zagrebu. Tragično je preminula 1938. u sanatoriju u Zagrebu.
*Daily Dispatch, 1924.
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivan Brlić, 1935.
Hrvatski povijesni muzej
Naslovnica knjige lvane Brlić-Mažuranić
Croatian Tales of Long Ago, London, 1924.
Knjižnice grada Zagreba