Izumitelj padobrana I visećega mosta

Najpoznatija knjiga hrvatskoga polihistora Fausta Vrančića Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina (Machinae novae Fausti Verantii Siceni), jedno od kapitalnih djela renesansne tehnike, obuhvaća opise i crteže 56 različitih konstrukcija i naprava iz širokoga tehničkoga područja.

Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (Homo volans) - konstrukcija padobrana sastavljena od pravokutnoga drvenoga okvira s razapetom tkaninom. Njegov izum željezne konstrukcije visećega (lančanoga) mosta sagrađen je tek krajem XIX. stoljeća, dok se njegov most s jednim užetom smatra pretečom današnje žičare. Vrančić je u mnogome bio ispred svojega vremena, pa su njegove zamisli zaživjele desetljećima i stoljećima kasnije.

Kako se služio mnogim jezicima, napisao je višejezični Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae). Radi se o prvom hrvatskom tiskanom rječniku, izdanom u Veneciji 1595. U njegovu čast danas se u Šibeniku održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića, a Državna nagrada tehničke kulture nosi njegovo ime.

Najpoznatija knjiga hrvatskoga polihistora Fausta Vrančića Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina (Machinae novae Fausti Verantii Siceni), jedno od kapitalnih djela renesansne tehnike, obuhvaća opise i crteže 56 različitih konstrukcija i naprava iz širokoga tehničkoga područja.


Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (Homo volans) – konstrukcija padobrana sastavljena od pravokutnoga drvenoga okvira s razapetom tkaninom. Njegov izum željezne konstrukcije visećega (lančanoga) mosta sagrađen je tek krajem XIX. stoljeća, dok se njegov most s jednim užetom smatra pretečom današnje žičare. Vrančić je u mnogome bio ispred svojega vremena, pa su njegove zamisli zaživjele desetljećima i stoljećima kasnije.

Kako se služio mnogim jezicima, napisao je višejezični Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae). Radi se o prvom hrvatskom tiskanom rječniku, izdanom u Veneciji 1595. U njegovu čast danas se u Šibeniku održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića, a Državna nagrada tehničke kulture nosi njegovo ime.

Faust Vrančić

1551.-1617.
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Više o Politici privatnosti možete pročitati ovdje.