Najistaknutiji hrvatski kipar XX. stoljeća studirao je na Umjetničkoj akademiji u Beču, gdje je upoznao francuskoga kipara Augusta Rodina, koji je na njega ostavio velik utjecaj.

Godine 1905. Meštrović je stvorio svoje prvo remek–djelo iz rane faze, Zdenac života (danas ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu). Nakon Prvoga svjetskog rata izradio je više monumentalnih skulptura, postavljenih u javnom prostoru, poput Grgura Ninskog u Splitu, Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu, ali i „prekooceanskih“ Indijanaca, postavljenih u Grant Parku u Chicagu te skulptura Perzefone i Joba na Sveučilištu Syracuse u New Yorku.

Povijest Hrvata jedna je od najpoznatijih Meštrovićevih skulptura s prikazom ženskoga lika kao čuvarice nacionalne baštine koja u krilu drži kamenu ploču s nazivom djela na glagoljici, a brončani odljev postavljen je ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom života Meštrović je izlagao svoja djela u mnogim europskim, ali i svjetskim gradovima (npr. Museum Victoria & Albert u Londonu, Metropolitan u New Yorku i dr.). Spomenik Mir njegova učenika, hrvatskoga kipara Antuna Augustinčića, postavljen je 1954. ispred zgrade Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Prije smrti Meštrović je darovnicom hrvatskome narodu ostavio mnogobrojna umjetnička djela, svoje kuće i atelijere u Zagrebu i Splitu, kao i obiteljsku grobnicu u Otavicama (danas Muzeji Ivana Meštrovića). Umro je u SAD–u, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Otavicama.

*Auguste Rodin, početak 20. stoljeća