Vođa hrvatskoga naroda
Političar i publicist koji se posvetio političkom i kulturnom prosvjećivanju hrvatskoga seljaštva, Stjepan Radić, zajedno s bratom Antunom pokrenuo je glasilo Dom te osnovao Hrvatsku (pučku) seljačku stranku (HSS) kako bi se seljaštvo, koje je činilo najbrojniji dio hrvatskoga stanovništva, uključilo u politički život Hrvatske.
Svojim političkim djelovanjem isticao se već u mladim danima kao student prava u Zagrebu, Pragu i Budimpešti, a tijekom života, zbog svojih političkih ideja, bio je suočen s čestim progonima i zatvorskim kaznama. Sudjelovao je u osnivanju Države Slovenaca, Hrvata i Srba te je svojom porukom u Hrvatskom saboru 1918., „Ne srljajte kao guske u maglu!“, predvidio u kakvim će se političkim okolnostima naći hrvatski narod nakon ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Njegova je stranka početkom 1920-ih postala najveća hrvatska politička stranka i najveći nositelj otpora velikosrpskoj politici.
Njegov život nasilno je prekinut kada je zastupnik Srpske radikalne stranke zapucao na skupinu hrvatskih zastupnika HSS-a u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. U atentatu, koji je isplanirao politički vrh, ubijeni su Pavle Radić i Đuro Basariček, a Stjepan je smrtno ranjen. Radićeva borba za demokraciju i hrvatske nacionalne interese ujedinila je hrvatski narod i ostavila dubok trag u njegovoj povijesnoj memoriji.
Političar i publicist koji se posvetio političkom i kulturnom prosvjećivanju hrvatskoga seljaštva, Stjepan Radić, zajedno s bratom Antunom pokrenuo je glasilo Dom te osnovao Hrvatsku (pučku) seljačku stranku (HSS) kako bi se seljaštvo, koje je činilo najbrojniji dio hrvatskoga stanovništva, uključilo u politički život Hrvatske.
Svojim političkim djelovanjem isticao se već u mladim danima kao student prava u Zagrebu, Pragu i Budimpešti, a tijekom života, zbog svojih političkih ideja, bio je suočen s čestim progonima i zatvorskim kaznama. Sudjelovao je u osnivanju Države Slovenaca, Hrvata i Srba te je svojom porukom u Hrvatskom saboru 1918., „Ne srljajte kao guske u maglu!“, predvidio u kakvim će se političkim okolnostima naći hrvatski narod nakon ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Njegova je stranka početkom 1920-ih postala najveća hrvatska politička stranka i najveći nositelj otpora velikosrpskoj politici.
Njegov život nasilno je prekinut kada je zastupnik Srpske radikalne stranke zapucao na skupinu hrvatskih zastupnika HSS-a u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. U atentatu, koji je isplanirao politički vrh, ubijeni su Pavle Radić i Đuro Basariček, a Stjepan je smrtno ranjen. Radićeva borba za demokraciju i hrvatske nacionalne interese ujedinila je hrvatski narod i ostavila dubok trag u njegovoj povijesnoj memoriji.
Stjepan Radić
Stjepan Radić
Zagreb, oko 1920.
Muzej grada Zagreba
Doček ranjenoga Stjepana Radića na Glavnom zagrebačkom željezničkom kolodvoru
Đuro Griesbach, 8. 7. 1928.
Hrvatski povijesni muzej