Najznamenitiji hrvatski geofizičar
Jeste li znali da nagrada koju za uspjeh u znanosti od 2011. dodjeljuje Sveučilište u Zagrebu nosi ime po hrvatskom geofizičaru i jednom od najvećih svjetskih seizmologa, Andriji Mohorovičiću?
Nakon završenoga studija Mohorovičić je radio kao profesor matematike, fizike i meteorologije, a 1892. imenovan je ravnateljem Meteorologijskoga opservatorija u Zagrebu. Seizmološkim se istraživanjima posvetio nakon jakoga potresa koji je 1880. pogodio Zagreb. Otkrio je graničnu plohu između Zemljine kore i plašta, nazvanu Mohorovičićev diskontinuitet (skraćeno MOHO), što se smatra jednim od najvećih znanstvenih postignuća u Hrvatskoj i svijetu.
Izumio je nefoskop, uređaj za određivanje smjera i brzine gibanja oblaka. Njegovo ime nose krater na Mjesecu, asteroid br. 8422 te Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Jeste li znali da nagrada koju za uspjeh u znanosti od 2011. dodjeljuje Sveučilište u Zagrebu nosi ime po hrvatskom geofizičaru i jednom od najvećih svjetskih seizmologa, Andriji Mohorovičiću?
Nakon završenoga studija Mohorovičić je radio kao profesor matematike, fizike i meteorologije, a 1892. imenovan je ravnateljem Meteorologijskoga opservatorija u Zagrebu. Seizmološkim se istraživanjima posvetio nakon jakoga potresa koji je 1880. pogodio Zagreb. Otkrio je graničnu plohu između Zemljine kore i plašta, nazvanu Mohorovičićev diskontinuitet (skraćeno MOHO), što se smatra jednim od najvećih znanstvenih postignuća u Hrvatskoj i svijetu.
Izumio je nefoskop, uređaj za određivanje smjera i brzine gibanja oblaka. Njegovo ime nose krater na Mjesecu, asteroid br. 8422 te Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić sa sinom Stjepanom, hrvatskim fizičarom i geofizičarom
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu - Geofizički odsjek