Ruđer Josip Bošković bio je iznimno svestran čovjek koji je svojim radom i djelovanjem bio zastupljen na mnogim područjima, od prirodnih i humanističkih znanosti do diplomacije. Bošković je školovanje započeo u dubrovačkom isusovačkom učilištu Collegium Ragusinum, a daljnje je obrazovanje nastavio u Rimu.

U svojem najpoznatijem djelu Teorija prirodne filozofije (Philosophiae naturalis theoria) izdanom 1758. godine objasnio je međudjelovanja najsitnijih čestica na tvari što ga svrstava među najznačajnije svjetske znanstvenike.

Bio je član Kraljevskog društva, najuglednije znanstvene ustanove u Velikoj Britaniji, a na zahtjev pape Benedikta XIV. načinio je planove za popravak apsida i kupola bazilike svetog Petra u Rimu. Iako nije boravio u Dubrovniku, tijekom života bio je izrazito vezan za svoj rodni kraj obavljajući diplomatske poslove za Dubrovačku Republiku, a o čemu svjedoče dopisi koji se danas čuvaju u dubrovačkom arhivu.

Po Boškoviću je nazvan krater na Mjesecu, a njegov lik krasio je novčanice hrvatskih dinara u razdoblju od 1991. do 1994. godine. Imenom Ruđera Boškovića nazvana je najveća hrvatska znanstveno-istraživačka ustanova iz područja prirodnih znanosti („Institut Ruđer Bošković“) te zračna luka u Dubrovniku (zračna luka „Ruđer Bošković“).